Obični barnjak – Lymnaea stagnalis


S namjerom da nađem odgovore na neka pitanja koja mi se motaju po glavi već jedno vrijeme, a u vezi epifitskih algi, nekih parazita i sl. kući sam donio veću količinu puževa iz jedne bare u okolici Osijeka. U uzorku je bilo nekoliko vrsta puževa, a primjeraka običnog barnjaka (Limnaea stagnalis) bilo je (razumljivo) najviše. Baš zbog toga što je vrlo čest, a još više zbog toga što je najveći puž kopnenih voda, evo nekoliko slika kao prilog njegovom boljem poznavanju.

puz barnjak

Na ovoj 4u1 slici vidljive su neke opće karakteristike ovog puža. Prije svega, to je: velika, smeđa kućica sa šiljastim vrhom u kojoj je puževa spiralno smotana utroba – to je leđna strana puža. Na trbušnoj strani je stopalo. Tijelo puža čine: glava s očima, 1 par ticala i plašt.

Ovi puževi žive u vodama stajaćicama (lokve, bare, kanali) pa im otuda dolazi naziv čitavoj porodici – Lymnaeidae tj. barnjaci. Zbog položaja očiju koje im se nalaze u podnožju (bazi) ticala, barnjaci spadaju u red Basommatophora.

Obični barnjak i nije tako “običan” kako mu ime kaže; a barem je nekoliko razloga tome. Jedan koji mi se čini zanimljiv je sljedeći: puž barnjak se razvio od kopnenih puževa plućnjaka koji su se ponovo prilagodili životu u vodi. On dakle, diše plućima, ali je istovremeno zadržao sposobnost disanja kroz kožu – baš kao njegov davni predak virnjak. Dakle, izašao iz vode, da bi se kasnije ponovo prilagođavao životu u vodi, pa sad, recimo, neki barnjaci imaju pomoćne dišne organe (sekundarne škrge).

 Na slici gore/desno lijepo s vidi nekakav otvor na plaštu puža. To je pneumostom tj. rub plaštane šupljine izdužen u cijev. Kroz pneumostom puž uzima zrak na površini vode. Kada zrak uđe u plaštanu šupljinu, na njezinoj stijenci naići će na mrežu kapilara – to su “pluća” – i tamo se odvija izmjena plinova tj. puž diše.

Puž barnjak hrani se biljnom hranom (češće trulom nego svježom), ali i jajima raznih vodenih životinja. Za pronalaženje hrane služi mu osjetilo opipa i mirisa smješteno na ticalima. Vid mu je slab. Hranu koju struže pomoću trenice (radule), probavlja u mišićavom želucu (pomaže si kamenčićima koje proguta), a crijevni otvor nalazi mu se na desnoj strani.

puž barnjak

A kada sam ove moje puževe vratio u baru, na stijenci staklene posude u kojoj su bili, ostavili su nesumnjive dokaze da ondje nisu samo puzali uokolo, jedan drugom grickajući epifitske alge s kućice, nego da su radili i “one stvari”.🙂

Puževi barnjaci su dvospolci, ali samooplodnja kod njih je izuzetan slučaj, kao, recimo, kada  zbog isušivanja dođe do drastičnog pada populacije pa ju je potrebno hitno obnoviti. Čak je i istovremena oplodnja para kod njih rijetka.

Kod parenja puževi barnjaci su udruženi tako da jedan ima ulogu mužjaka, a drugi ulogu ženke. U sljedećem seksualnom činu partneri zamjene uloge. U prirodi obični barnjak oplođena jaja lijepi na vodeno bilje. Jaja su zaštićena unutar ooteke prozirnom želatinoznom smjesom što pruža priliku svakome tko to želi da prati razvoj puža barnjaka od početka do kraja.

Lymnaea stagnalis

Jaja običnog barnjaka

great pond snail under microscope

Jaja običnog barnjaka (tamno polje)

Lymnaea stagnalis embryo

Obični barnjak – embrij

great pond snail

Obični barnjak na staklu akvarija

U ovom filmu možete pogledati pužića u samo njegovom dijelu svemira.

I ovdje ću se zaustaviti. Ima toga još, ali znam da posjetitelji ovog bloga uglavnom gledaju slike, a slabo čitaju što piše ispod njih. Međutim, isto tako znam da neka dječica upravo ovih dana u školi uče o pužu barnjaku. Premda ovo nije “fontana želja”, zbog njih sam napisao ovaj put malo više teksta, možda će im biti od koristi.